Manastir u Poganovu zbog svoje lepote na UNESCO listi kulturne baštine

Retki su manastiri sa ovih prostora, koji su sagrađeni u srednjem veku, a da nisu uništavani i paljeni tokom turskog osvajanja, ali i kasnije u XVIII i XIX veku. Jedan od tih, koji zahvaljujući svojoj nepristupačnosti, nikada nije bio na meti neprijatelja, jeste manastir sv Jovana Bogoslova iz Poganova, na jugu Srbije.
Sagrađen je 1395 g. i pravo je blago naše kulturne baštine. Ono što ga čini tako posebnim jeste činjenica da zbog te nepristupačnosti nije menjao svoj prvobitni izgled, već je freskopisanje ostalo potpuno sačuvano. Manastir je kao svoju zadužbinu, podigao Konstantin Dejanović Dragaš, sestrić cara Dušana, koji je ovom oblašću vladao. Nakon njegove smrti, nastavak uređenja manastira preuzima njegova ćerka, carica Jelena, supruga vizantijskog cara Manojla II Paleologa i u njeno vreme, biće nastavljeno freskopisanje, ikonostas i ikone, koji se završavaju tek oko 1499 godine. Takav ostaje tokom čitavog srednjeg veka pa do novijeg perioda.

Međutim, iako je zahvaljujući geografskom položaju bio teško pristupačan, Bugari će tokom okupacije u drugom svetskom ratu, odneti ikonostas i čuvenu ikonu koja je bila dvostrano slikana. Sa jedne strane nalazila se predstava čuda u Latomskom manastiru a sa druge predstava Bogorodice i Jovana Bogoslova. Danas se ikonostas i ikona nalaze u Nacionalnom muzeju u Sofiji.

Manastir se nalazi u predivnom kanjonu reke Jerme i uvršten je u kulturno blago Srbije, a od 1979 g. nalazi se na UNESCO-voj listi kulturne baštine.