Putevi ukusa

Strpljenje koje rađa ukus: priča o PG Karapandžić i malini Polki

Iza čaše vina od maline stoji čitava godina rada

Među mirisima peglane kobasice, sireva i domaćih rakija, na 13. Sajmu pirotske peglane kobasice pažnju posetilaca privukao je i jedan tiši, ali postojan izlagač – poljoprivredno gazdinstvo Karapandžić, čija se priča ne meri samo litrima i kilogramima, već godinama strpljivog, svakodnevnog rada.

Gazdinstvo Karapandžić se uzgojem maline bavi od 2018. godine, dok su od 2020. započeli i sopstvenu preradu. Na površini od 35 ari gaje sortu Polka, prepoznatljivu po dugom periodu berbe – od sredine juna do novembra. Godišnje uberu oko deset tona malina, koje se, kako ističe vlasnik i predstavnik gazdinstva Dejan Karapandžić, uglavnom prodaju sveže, neposredno nakon berbe.

– Malina je zahtevna kultura. Tokom cele godine se radi, osim ta dva zimska meseca kada se ostavlja da vrati sokove u zemlju. Posle toga sledi rezidba i novi ciklus počinje u martu – kaže Karapandžić.

Iz onoga što ostane nakon prodaje sveže maline nastala je i proizvodnja vina, likera, rakije i džema od maline. Na godišnjem nivou proizvedu oko 1.000 litara vina od maline, namenjenog ličnim potrebama, ali i nastupima na gastronomskim manifestacijama. U ponudi su i liker od maline, rakija od maline, džem, kao i crno vino cabernet sauvignon sa dodatkom maline.

Prošla godina bila je, kako kaže, jedna od zahtevnijih zbog izraženih suša i nedostatka vode za navodnjavanje, što je veliki izazov za malinu koja se gaji na otvorenom. Uprkos tome, interesovanje kupaca nije izostalo.

– Proces proizvodnje vina od maline složeniji je u odnosu na klasična vina od grožđa, ali upravo u toj zahtevnosti leži njegova posebnost dodaje Karapandžić.

Posebno interesovanje, prema njegovim rečima, dolazi od posetilaca iz Republike Bugarske, koji cene ovakav vid domaće i pažljivo vođene proizvodnje. Gazdinstvo Karapandžić redovno učestvuje na manifestacijama poput „Niškog noćnog marketa“ i „Dana caribrodske šušenice“ u Dimitrovgradu, dok Sajam u Pirotu vide kao prirodno mesto susreta proizvođača i publike koja ume da prepozna kvalitet.

– Sve je počelo iz želje da proizvedemo nešto zdravo i domaće za našu dušu. Tek kasnije se proizvodnja prirodno proširila – zaključuje Karapandžić, uz nadu da će porodična tradicija uzgoja maline imati svoj nastavak.

foto: Dunja info, PG Karapandžić