
U svetu umetnosti, retko koja ličnost ostavlja trag toliko dubok i trajan kao što je to učinila Nadežda Petrović. Rođena 12. oktobra 1873. godine u Čačku, Nadežda je bila srpska slikarka, pedagog, ratni fotoreporter i nacionalni borac, čija su dela i život obeležili epohu i trajno zadužili srpsku kulturnu baštinu.
Rani život i obrazovanje
Nadežda Petrović je odrasla u porodici intelektualaca. Njen otac, Dimitrije Petrović, bio je cenjeni učitelj i pisac, dok je majka Mileva Petrović bila posvećena domaćica i majka osmero dece. Nadeždin talenat za slikanje bio je očigledan već u ranoj mladosti. Godine 1891, upisala je slikarsku školu kod Kirila Kutlika u Beogradu, gde je pokazala izuzetne veštine i strast prema umetnosti.
Umetnički razvoj i uticaji
Njena želja za daljim usavršavanjem vodila ju je u Minhen, gde je studirala kod poznatih slikara kao što su Anton Ažbe i Julius Exter. Tokom ovog perioda, Nadežda se upoznala sa evropskim modernističkim pravcima, koji su imali značajan uticaj na njen kasniji rad. Njene slike iz ovog perioda karakterišu snažne boje i ekspresivni potezi četkicom, što je postalo njen zaštitni znak.
Vrhunci karijere
Nadežda Petrović je bila jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) 1910. godine. Njeno stvaralaštvo je predstavljalo spoj impresionizma, fovizma i secesije, što je u to vreme bilo revolucionarno za srpsku umetnost. Njene najpoznatije slike uključuju „Resnik“, „Studija starice“, „Autoportret“ i „Kosovka devojka“. Ove slike ne samo da odražavaju njene tehničke veštine, već i duboku emocionalnu povezanost sa srpskom tradicijom i narodnim motivima.
Ratne godine i humanitarni rad
Pored umetničkog rada, Nadežda Petrović je bila i strastveni patriota. Tokom Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, služila je kao bolničarka i ratni fotoreporter. Njena fotografija iz ovog perioda pruža dragocen uvid u strahote rata i snagu ljudskog duha. Nadežda je bila i jedna od osnivača Kola srpskih sestara, organizacije posvećene humanitarnom radu i pomoći ratnim žrtvama.
foto: Dunja info, Wikipedia