Kulturna baštinaZanimljivosti

Lepota se okom (ne) može sagledati – nematerijalno bogatstvo Srbije

U poslednjih nekoliko godina, termin kulturno nasleđe postaje sve prisutniji u kreiranju javnih i kulturnih politika, ali i u javnom životu i medijima.  Samim tim, čestom upotrebom tog termina stvaraju se različite nedoumice oko toga šta obuhvata pojam kulturnog nasleđa.

Navikli smo da pod materijalnim kulturnim nasleđem obuhvatamo brojna umetnička dela, skulpture, zgrade u vidu spomenika kulture, retke i stare rukopise… No, čini se da poseban nivo zbunjenosti kod većine ljudi izaziva termin nematerijalno kulturno nasleđe. Šta je nematerijalno kulturno nasleđe? Kao i do sada, u slučaju sumnje, konsultujte pravo.

Prema UNESCO Konvenciji o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa iz 2003. godine, nematerijalno kulturno nasleđe ispoljava se u različitim formama kao što su usmene tradicije, jezik kao njihov nosilac, izvođačke umetnosti, rituali, znanja, običaji, tradicionalni zanati… Republika Srbija je 2010. godine ratifikovala ovu konvenciju.

Prvi element naše zemlje koji je upisan na UNESCO reprezentativnu listu jeste Porodična (krsna) slava, 2014. godine.

Osnovni elementi beskrvne žrtve za porodičnu slavu: slavski kolač, slavsko žito- „koljivo“,voštana sveća, vino, kolači za društveni ritual gozbe. (Autor: Etnografski muzej u Beogradu, izvor: Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa, http://nkns.rs/cyr/popis-nkns/slava-krsno-ime-krsna-slava)

Drugi element Republike Srbije jeste upis tradicionalne narodne igre kolo, 2017. godine, a treći je pevanje uz gusle, upisan 2018. godine, kao ,,deo živog nasleđa Srbije, koje se prenosi sa generacije na generaciju, kao veoma važno obeležje identiteta zajednice.’’ [1]

Kolo, scensko izvođenje, izvor: dokumentacija centra za nematerijalno kulturno nasleđe, http://nkns.rs/cyr/popis-nkns/kolo-kolo-u-tri-kolo-u-shest

Ovog decembra, zlatnim slovima je na UNESCO listu upisan još jedan veliki uspeh Srbije, a prvi iz oblasti zanata – Zlakuska lončarija. Kako se ističe u odluci o upisu, izrada zlakuske lončarije odnosi se na znanje i veštine u vezi sa izradom posuda za termičku obradu hrane, koje se koriste u domaćinstvima i restoranima širom Srbije, a izrađene su od gline i kalcita čija su nalazišta u neposrednoj blizini sela Zlakusa, u zapadnoj Srbiji.[2]

Tri žiga (oznaka ručnog rada, autora, kao i žig Zlakuse) Autor fotografije: Milenko Vasović

Međutim, pre nominacije i eventualnog upisa na UNESCO reprezentativnu listu, važno je napomenuti da konkretan nematerijalni element mora prvo biti upisan u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.

U slobodno vreme, pogledajte izuzetno interesantnu listu nacionalnog registra nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije. Verujem da ćete se iznenaditi kada vidite koliko divnih, a nama svakodnevnih, često podrazumevanih stvari i običaja je u nju upisano, kao što su veština pravljenja kajmaka, rakija šljivovica, kao i obavezno izgovaranje zdravice!

Autor fotografije: Vanja Pavićević, zbirka Etnografskog muzeja u Beogradu, 2018. godine.

Važno je pomenuti da civilno stanovništvo, pored nosilaca konkretnih tradicionalnih zanata i nematerijalnih veština, može imati važnu ulogu u očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Dakle, kako mi, obični građani, možemo da pomognemo u njegovom očuvanju?

Pre svega – upoznavanjem sa našim običajima, ritualima, tradicionalnim zanatima i sveukupnim podizanjem svesti o njegovom značaju. Srbija je zemlja bogata nasleđem, kako materijalnim tako i nematerijalnim.

Zatim, tako što ćemo naše najbliže umesto nemaštovitih i komercijalnih poklona, obradovati nečim daleko inspirativnijim i boljim – bilo da je u pitanju džemper iz Sirogojna, zlakuski lonac ili pirotski ćilim, naša podrška lokalnoj zajednici predstavlja vredan doprinos očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Za kraj ovog kratkog upoznavanja sa nematerijalnim bogatstvima Srbije, preporučujem da pogledate kratak dokumentarni film Zlakuska lončarija – nematerijalno kulturno nasleđe Srbije, koji je rađen u produkciji Etnografskog muzeja u Beogradu i Centra za nematerijalno kulturno nasleđe pri Etnografskom muzeju u Beogradu, i koji prikazuje sve faze savremenog procesa izrade zlakuske lončarije.

Autor filma: Jelena Jovčić, Urednik: Saša Srečković, Stručni konsultant: Biljana Đorđević.

[1] Pevanje uz gusle, nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa, http://nkns.rs/cyr/popis-nkns/pevanje-uz-gusle , 30.12.2020.

[2] Zlakusko lončarstvo upisano na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa http://nkns.rs/cyr/zlakusko-loncharstvo-upisano-na-uneskovu-reprezentativnu-listu-nematerijalnog-kulturnog-nasledja, 30.12.2020.

foto: Dokumentacija centra za nematerijalno kulturno nasleđe

Tekst je preuzet sa zvaničnog portala Kulturni kišobran.